Prirodoslovno-grafička škola Zadar

Tema ovog predavanja je bila »Biomimikrija i obalni ekosustavi«. Priroda ima nevjerojatnu sposobnost da uskladi ljepotu, ekonomičnost i funkcionalnost, pa nije slučajnost da veliki izumi tijekom povijesti imaju svoje izvore u analognim prirodnim elementima.

Koncept biomimikrije (grč. bios = život; mimesis = oponašati), kojemu se široko pristupa u suvremenoj znanosti, sastoji se od analiziranja načela prirodnih sustava i njihovih prenošenja na pojedina rješenja u području tehnologije i dizajna.

O biomimikriji je govorila prof. dr. sc. Anamarija Frankić sa University of Massachusetts u Bostonu i Sveučilišta u Zadru. U svom predavanju naglasila je da je sve u prirodi u službi funkcije, za razliku od čovjeka koji najčešće radi nefunkcionalno.

Jedan od primjera koji je naveden u predavanju odnosio se na grbavog kita i način na koji priroda funkcionalno rješava probleme. Dugo se mislilo da su kvržice na perajama grbavog kita neki zaostaci u evolucijskom procesu, naglasila je profesorica Frankić. Međutim nedavno je otkriveno da one poboljšavaju hidrodinamička svojstva i omogućuju lakše kretanje kita kroz vodu. Kada su to rješenje iz prirode ljudi primijenili na vjetroturbine iskoristivost se povećala i do 40%.

Osim tog primjera, profesorica je navela i primjere morskog psa, dagnje, kamenice i mnogih drugih organizama i načine na koje oni rješavaju svoje probleme. Poseban naglasak na predavanju bio je na rješenjima koja su dali njeni studenti za određene civilizacijske probleme (betoniranje obale, zagađenje otpadnim vodama, onečišćenost luka itd.).

Tema ovog predavanja je bila »Biomimikrija i obalni ekosustavi«. Priroda ima nevjerojatnu sposobnost da uskladi ljepotu, ekonomičnost i funkcionalnost, pa nije slučajnost da veliki izumi tijekom povijesti imaju svoje izvore u analognim prirodnim elementima.

Koncept biomimikrije (grč. bios = život; mimesis = oponašati), kojemu se široko pristupa u suvremenoj znanosti, sastoji se od analiziranja načela prirodnih sustava i njihovih prenošenja na pojedina rješenja u području tehnologije i dizajna.

O biomimikriji je govorila prof. dr. sc. Anamarija Frankić sa University of Massachusetts u Bostonu i Sveučilišta u Zadru. U svom predavanju naglasila je da je sve u prirodi u službi funkcije, za razliku od čovjeka koji najčešće radi nefunkcionalno.

Jedan od primjera koji je naveden u predavanju odnosio se na grbavog kita i način na koji priroda funkcionalno rješava probleme. Dugo se mislilo da su kvržice na perajama grbavog kita neki zaostaci u evolucijskom procesu, naglasila je profesorica Frankić. Međutim nedavno je otkriveno da one poboljšavaju hidrodinamička svojstva i omogućuju lakše kretanje kita kroz vodu. Kada su to rješenje iz prirode ljudi primijenili na vjetroturbine iskoristivost se povećala i do 40%.

Osim tog primjera, profesorica je navela i primjere morskog psa, dagnje, kamenice i mnogih drugih organizama i načine na koje oni rješavaju svoje probleme. Poseban naglasak na predavanju bio je na rješenjima koja su dali njeni studenti za određene civilizacijske probleme (betoniranje obale, zagađenje otpadnim vodama, onečišćenost luka itd.).

Tema ovog predavanja je bila »Biomimikrija i obalni ekosustavi«. Priroda ima nevjerojatnu sposobnost da uskladi ljepotu, ekonomičnost i funkcionalnost, pa nije slučajnost da veliki izumi tijekom povijesti imaju svoje izvore u analognim prirodnim elementima.

Koncept biomimikrije (grč. bios = život; mimesis = oponašati), kojemu se široko pristupa u suvremenoj znanosti, sastoji se od analiziranja načela prirodnih sustava i njihovih prenošenja na pojedina rješenja u području tehnologije i dizajna.

O biomimikriji je govorila prof. dr. sc. Anamarija Frankić sa University of Massachusetts u Bostonu i Sveučilišta u Zadru. U svom predavanju naglasila je da je sve u prirodi u službi funkcije, za razliku od čovjeka koji najčešće radi nefunkcionalno.

Jedan od primjera koji je naveden u predavanju odnosio se na grbavog kita i način na koji priroda funkcionalno rješava probleme. Dugo se mislilo da su kvržice na perajama grbavog kita neki zaostaci u evolucijskom procesu, naglasila je profesorica Frankić. Međutim nedavno je otkriveno da one poboljšavaju hidrodinamička svojstva i omogućuju lakše kretanje kita kroz vodu. Kada su to rješenje iz prirode ljudi primijenili na vjetroturbine iskoristivost se povećala i do 40%.

Osim tog primjera, profesorica je navela i primjere morskog psa, dagnje, kamenice i mnogih drugih organizama i načine na koje oni rješavaju svoje probleme. Poseban naglasak na predavanju bio je na rješenjima koja su dali njeni studenti za određene civilizacijske probleme (betoniranje obale, zagađenje otpadnim vodama, onečišćenost luka itd.).